Mogu li kriminološka istraživanja pridonijeti objektivizaciji i depolitizaciji pristupa ratnim zločinima / Can Criminmological Research Contribute to Raise Objectification and Unpolitical Approach to War Crimes

Vladimir Obradović

Sažetak


Iako je rat na našim prostorima završio prije dvafeset godina kontraverze o njegovim posljedicama-ratnim zločinima traju i danas tako da se nekritički umanjuju i/ili čak negiraju (ukoliko se radi o zločinima počinjenim s “naše” strane), a prenaglašavaju i izvitoperuju zločini koje je počinila druga sukobljena strana. Na taj način ova tragična tematika počinjenih ratnih zločina služi podgrijavanju mržnje i politizitaciji.

Takovo političko izjašnjavanje i ponašanje posebno je teško, individualno i društveno, prihvatljivo u sredinama gdje su počinjeni ratni zločini imali obilježje terorizma po svom načinu izvođenja i posljedicama po žrtve i njihovu imovinu.

Zbog masovnosti takvih zločina i brojnosti njihovih počinitelja, smatramo mogućim i potrebnim primjeniti nomotetički metodološki pristup i provesti objektivno znanstveno utemeljeno kriminološko istraživanje s kvantitativnom multivarijatnom analizom svih počinjenih kaznenih djela ratnog zločina koja su se dogodila
u ratnom razdoblju (1990-1990 u RH do početka vojno-redarstvene akcije Oluja) i njihovih počinitelja, bez obzira kojoj sukobljenoj strani pripadali.

Cilj istraživanja bio je sistematski opisati kaznena djela ratnog zločina i utvrditi zajedničke karakteristike ovih kaznenih djela i njihovih počinitelja, ovisno od pripadnosti pojedinoj sukobljenoj strani.

Metodološki pristup: Istraživanje je imalo dvoetapni karakter. Prvo je provedeno predistraživanje na 824 ukupno počinjena kaznena djela koja su imala u izvjesnom smislu obilježje (urbanog) terorizma, a dogodila su se na širem području Zagreba u razdoblju 1990-1994 godine. Ovo (pred)istraživanje je omogućilo izradu primjerenog protokola i kodifikaciju, a njegovi rezultati ukazali su na zastupljenost pojedine vrste kaznenih djela i zajedničke (kriminalne) karakteristike počinitelja.

Izvori podataka za glavno istraživanje bile su; kaznene prijave, posebna i opća izvješća o počinitelju, zapisnici o očevidu, corpus delicti, nalazi i mišljenja vještaka, fotodokumentacija i ostala dokumentacija, izvješća o događaju, službene zabilješke te izjave oštećenog i svjedoka. Radi kontrole autentičnosti izvora sve
smo to osobno prikupljali i uz pomoć analitičara pojedine polkicijske uprave tako registrirali 1333 kaznena djela ratnih zločina koja su imala obilježje terorizma i 787 poznatih počinitelja.

Na prikupljenoj dokumentaciji o svakom kriminalnom događaju primjenili smo kvantitativnu analizu sadržaja i adekvatno kodificirali sve protokolom zahtjevane karakteristike o kaznenim djelima i njihovim počiniteljima, bez obzira kojoj su od sukobljenih strana pripadali.

Na dobivenim podacima, osim deskriptivne i inferencijalne analize primjenili smo multivarijatne postupke (faktorske, cluster i diskriminatorne analize) i tako objektivno na induktivan empirijski način utvrdili zajedničke fenomenološke karakteristike kaznenih djela i etiološki utemeljenu tipologiju počinitelja za svaku
zaraćenu stranu.

Dobiveni nalazi zorno ilustriraju veličinu krivnje za počinj(e)anje terorističkih ratnih zločina i ukazuju na dimenziju njihove političke, etnocidne i kriminalne motivacije koja je podsticala i usmjeravala njihove počinitelje te legitimirala njihove kriminalne akte i ponašanje.

-----------------------

Although the war in our country ended years ago, or to be precise, twenty years ago, controversy about its consequences-war crimes continue to this day so they are producing uncritically reduced and / or even deny (in case of crimes committed by “our” side), and overemphasize and distorts crimes committed by the other warring parties. In this way, the tragic theme of the war crimes committed serves reheating hatred and politicization.

Such political declaration and behavior is especially difficult, both individually and socially, acceptable in environments where war crimes were committed with characteristic of terrorism by its embodiment and the consequences they had on victims and their property.

Due to the growing volume of such crimes and the number of their perpetrators, we consider possible and necessary to apply nomothetic methodological approach and implement scientifically justified objectively criminological research with a quantitative multivariate analysis of all war-crimes committed during war, that occurred during period (1990-1995 in Croatia until the beginning of the military-police operation “Storm”), together with their perpetrators, regardless of which side they belonged.

The aim of this study was to systematically describe a war crime and identify common characteristics of these crimes and their perpetrators in dependence of belonging to a certain conflicting parties.

Methodological approach: The research had two stages. First Pre-research stage was conducted on 824 criminal offenses which had in some sense characteristic of (urban) terrorism, and took place in the Za­greb area in the period 1990-1994 year. This (front) research has enabled the creation of the appropriate protocol and codification, while the results indicated the presence of certain crime-types and common (criminal) characteristics of the offenders.

Data sources for the main study were; criminal charges, special and general reports on the offender, final investigation report, the corpus delicti, findings and opinions of expert witnesses, photographs and other documents, reports on the event, official notes and statements of the injured party and witnesses. In order to control the authenticity of the source of all we had to personally collect following. With the help of individual analyst police department administration we registered 1333 war crimes that had character­istics of terrorism and 787 known offenders.

For all collected documentation of each criminal incident, we applied quantitative analysis and adequately codify all of the protocol required characteristics of the crimes and their perpetrators, regardless of which of the conflicting parties they belonged.

On obtained results, in addition to descriptive and inferential analysis we applied multivariate methods (factor, cluster and discriminate analysis) and so objectively through inductive empirical way we deter­mined their common phenomenological characteristics of crime and etiological based offender typology for each warring parties.

The findings clearly illustrate the size of the blame for starts and strengthening the terrorist war crimes that indicate the dimension of their political, ethnocide and criminal motivations that encouraged and directed the subordinates and legitimize their criminal acts and behavior.

 


Ključne riječi


ratni zločini; terorizam; kaznena djela; počinitelji; multivarijatne analize; war crimes; terrorism; criminal acts; the perpetrators; the multivariate analysis

Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##